Gupčeva lipa

Nezaobilazni dio teme Seljačke bune je i Gupčeva lipa, pa ju svakako vrijedi doživjeti izbliza. Duh tog buntovnog vremena još se osjeća ispod nje, jer to je upravo ta lipa ispod čijih grana se Ambroz Matija Gubec sastao sa svojim seljacima i da to drvo može pričati, reklo bi nam o čemu su Matija Gubec i njegovi istomišljenici pričali netom prije odlaska na bunu. Gupčeva lipa, vrsta Velelisna lipa (Tilia Platyphyllos), stara je oko 500 godina i još uvijek raste neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici. Bolje reći da je šuplje deblo iz kojeg rastu grane. U velikom nevremenu 1945. godine grom je udario u tada 30 m visoku lipu te su joj odrezane grane kako bi ju spasili. Visoka je 9 m, opseg debla iznosi 4,90 m, a promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost. Značajna je i kao povijesni spomenik, tako je 1957. godine proglašena spomenikom prirode i stavljena pod zaštitu države te je zaštićeni spomenik kulture. Obzirom da je vrlo rijetko da ova vrsta drveta tako dugo živi, 2007. g. s ciljem osnivanja genofonda Gupčeve lipe sa stabla je odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva, a 2011. godine zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i zasnovan prvi Živi arhiv te vrste u Hrvatskoj. Gupčeva lipa nominirana je 2019. za Europsko stablo godine.